Drljević o filmu "Fahrudin": Individualne priče iz Srebrenice ne smijemo zaboraviti

Ideja za film došla je iz BIRN-a, a Drljević kaže da ga je projektu prije svega privukla sama tema.

"Prvenstveno tema, prvenstveno tema. Kada su me zvali iz BIRN-a Denis Židić, koji je producent i idejni tvorac praktično ovog filma, i Mirza Halilčević, njegov saradnik, moram priznati da sam u prvom trenutku bio i malo iznenađen kada su predložili da radimo animirani film na ovu temu, jer to baš nije uobičajeno", kaže Alen Drljević.

Kako navodi, nije znao za raniji animirani film koji se bavio Srebrenicom, zbog čega mu je takav pristup u početku bio neočekivan.

"Barem ja ne znam da je iko radio animirani film o Srebrenici uopće. Ali nakon što sam uronio u ovu temu, nakon što sam uradio jedno zaista veliko istraživanje, a Denis je prije toga već obavio mnogo snimanja i razgovora s Fahrudinom, kada sam sve to pregledao i sve ono što je dostupno od materijala, naišao sam na svjedočenje haškog svjedoka pred Međunarodnim krivičnim tribunalom u Haagu, odnosno čovjeka koji je bio pripadnik Vojske Republike Srpske i koji je Fahrudinu tada spasio život", govori Drljević.

Upravo je nakon istraživanja došlo do odluke da dokumentarni materijal bude kombinovan s animacijom.

"Onda smo nekako došli do ideje da radimo kombinaciju dokumentarnog i animiranog filma, tako da nam se učinilo da je to neki stil na koji bi se ta priča mogla ispričati na pravi način", dodaje.

"Veoma je osjetljivo raditi priče o Srebrenici"

Drljević naglašava da je rad na filmu bio posebno zahtjevan zbog osjetljivosti teme i činjenice da je u središtu priče dijete.

"Veoma je osjetljivo zaista raditi priče o Srebrenici i filmove o Srebrenici, a pogotovo kada se radi o dječaku od sedam godina", ističe Drljević.

Na filmu je lično radio oko godinu i po, dok je rad na projektu počeo i ranije.

"Nije bilo lako. Definitivno nije bilo lako, jer smo radili na tom filmu – samo ja preko godinu dana, godinu i po, Denis prije toga i duže. Znate, nije lako svaki dan živjeti s tim, prolaziti kroz sve te scene, pogotovo jer se animacija dugo radi", kaže Drljević.

Zašto animacija?

Iako se često smatra jednostavnijom formom, Drljević ističe da animacija nije lakši način da se ispriča ovakva priča.

"Ustvari, ne mogu reći da je lakše. Animacija uopće nije ništa lakša od igrane forme, od dokumentarne forme, čak štaviše. Animacija je vrlo, vrlo zahtjevna filmska vrsta", kaže.

Ključ za izbor animacije, prema njegovim riječima, bila je njena prirodna povezanost s djetinjstvom.

"Jednostavno mislim da je neki ključ bio u tome da je animacija nešto što vežemo za djetinjstvo, za djecu koja gledaju crtane filmove. To je jednostavno bila neka poveznica, a radi se o sedmogodišnjem dječaku, koja nam se učinila najboljim načinom da se ispriča ta priča", objašnjava Drljević.

Ipak, smatra da se ne može unaprijed reći da je animacija dobro ili loše rješenje za ovakva svjedočenja.

"Svaki film je priča za sebe i ja ne mogu reći da jeste ili nije dobro rješenje. Naravno da zavisi od autora, zavisi od stila rada. Može biti dobro, može biti i loše. Sve je vrlo individualno, zavisi od određenog projekta", smatra Drljević.

"Animacija može prenijeti emociju"

Govoreći o emotivnom potencijalu animiranog filma, Drljević ističe da sama forma nipošto ne umanjuje snagu priče.

"Čak i animirani filmovi, i dječiji animirani filmovi, mogu biti vrlo emotivni. Znam kada sam vodio svoju djecu u kino da sam nekada bio na ivici suza dok sam gledao animirane filmove", kaže Drljević.

Posebno je izdvojio animatore koji su radili na filmu.

"Mislim da animacija može prenijeti emociju, naravno, ako se kvalitetno uradi. Ovdje prvenstveno moram spomenuti animatore Antonija Ilića i Dinu Hujića, koji su radili animaciju i koji su, ja mislim, uradili perfektan posao", ističe Drljević.

Spajanje dokumentarnog i animiranog jezika

Drljević priznaje da mu je kombinacija dva različita filmska jezika u početku djelovala neobično, ali se tokom rada uvjerio da taj pristup funkcioniše.

"Rekao sam već da mi je u prvom momentu bilo malo čudno, ali kada smo krenuli raditi, prvo smo završili te arhivsko-dokumentarne dijelove, a onda, kada smo počeli stavljati prve animacije i spajati te dijelove, kombinovati ih s animacijom, bio sam siguran da to funkcioniše", kaže Drljević.

Film mu je otvorio novi pogled na dokumentarnu formu

Drljević iza sebe ima dugogodišnje iskustvo u dokumentarnom filmu, ali kaže da mu je rad na „Fahrudinu“ proširio pogled na mogućnosti tog filmskog roda.

"Dosta dugo se bavim dokumentarnim filmom. Možda mogu reći da se prvenstveno bavim dokumentarnim filmom i puno sam radio dokumentarnih filmova. Gledao sam jako puno filmova koji su koristili mješavinu raznih stilova, ali sada mi se nekako samome otvorio taj pristup, koji je zaista veoma širok i gdje se dokumentarnom filmu može pristupiti na bezbroj različitih načina", smatra Drljević.

"Presretan sam što je premijera na SFF-u"

Film "Fahrudin" prvobitno nije nastajao s idejom festivalskog prikazivanja.

"Veoma mi je drago. Presretan sam što je premijera na Sarajevo Film Festivalu. Mi prvenstveno nismo ni ušli u rad na ovom filmu da bi on bio prikazivan na festivalu. Ideja je bila da se on prikaže za 11. juli", kaže Drljević.

Nakon završetka filma uslijedila je selekcija za Sarajevo Film Festival.

"Nekako je došlo do toga, kada je film završen, da je selektovan za festival i da će biti ovdje prikazan. Presretan sam, jer ipak Sarajevo Film Festival nudi priliku da film vidi mnogo ljudi, da se za film čuje izvan Sarajeva, izvan Bosne i Hercegovine", dodaje.

Za Drljevića je posebno važno da individualne priče ljudi koji su preživjeli genocid u Srebrenici dođu do što šire publike.

"Mislim da su ove priče, individualne priče iz Srebrenice, nešto veoma bitno i nešto što ne smijemo zaboraviti", ističe Drljević.

Film već dobija pozive s drugih festivala

Nakon svjetske premijere na SFF-u, autori očekuju nastavak festivalskog života filma.

"Već imamo pozive od nekih drugih festivala i ja se nadam da će film poslije premijere dobiti još poziva i da će imati neki svoj festivalski život", kaže Drljević.

Kada je riječ o klasičnoj kinodistribuciji, Drljević podsjeća da kratki filmovi imaju ograničene mogućnosti u tom segmentu.

"Kratki film je teško staviti u kinodistribuciju", zaključuje Alen Drljević.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad